Nedeljko Žugić, 1

FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

nedeljkozugic | 02 Novembar, 2011 17:20

F A C E B O O K

PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

''Bože, daj mi snagu i prosvjetljenje'', za početak...''

Facebook je web stranica namijenjena društvenom povezivanju s ljudima oko u okolini, ali i korisnicima diljem svijeta. Nameće se kao novi oblik socijalizacije.

Sve je započelo prije manje od četiri godine kao projekt u studentskom domu u SAD-u. Osnivač mu je Mark Zuckerberg kojem već sada informatički stručnjaci tepaju da je "novi Bill Gates". Naime, Facebook trenutno vrijedi oko 15 milijardi dolara, te ima više od 50 milijona korisnika, koji svakim danom raste.

          Od osvita vremena, preko sto milijardi ljudi živjelo je na planeti Zemlji, a na nebu ima dovoljno prostora da svaki čovjek nađe raj...
         Ulazak na facebook je ulazak u raj, bila bi klopka za naivne, a za mudre, potvrđena mudra narodna poslovica u kojoj je koncentrisana energija kolektivno nesvjesnog: kakav čovjek takva i besjeda.
         Iztetovirana je duša, ali i koža kao ogledalo mozga, našeg čovjeka, tako da i nije čudo što smo slijepi da vidimo kako nam krupne sitnice kradu budućnost. Naša djeca, nisu više očevi budućnosti, već žive rane sadašnjosti, u kojoj nema ni zrnceta ogledala iz prošlosti.
          Znamo li ko smo, šta smo i kuda idemo?
        Na sva ta pitanja nisam našao odgovor, koristeći sve naučne, umjetničke i opšteljudske metode, a najviše metod vlastite kože.
        Onda sam primjenio dugo uvježbavani metod intuitivnih prosjeva, kada iz smirene duše odgovori sami od sebe dolaze.
Ravno je to podvigu Džozefa Kembela, slijepca od četvrte godine života jer je kao strasan alpinista osvojao evropske vrhove.
         ''Čovjek srcem ispravno vidi; suština je ono nevidljivo'', pisao je u ''Malom princu'' Anton De Sent Egziper, a ja sam tome dodao, još kao dijete, da je nevidiocu sebe uzaludno svako putovanje. To nije putovanje, već bježanje od sebe. Onaj ko je splavario unutrašnjim putevima i obilazio zemlje i gradove, može se smatrati putnikom koji je ciljno putovao. Aleksandar Makedonski, na kraju života, na samrti poslao je poruku svijetu: ''Ne treba osvajati zemlje i gradove, već ljudska srca''.
Tako sam se u potpunosti uvjerio u drevna pravila da je čovjek odgovoran prema mislima, a riječima kazanim i napisanim - još više.
        U pravu je bio Tesla, koji je rekao, u prizivu Duha Svetoga, da jedna misao može odrediti kretanje cijelog svemira.
        Teslu je rekao da će se moći videti ljudski lik i čuti glas na velikim udaljenostima, kao i da će se i Sunce koristiti za pretvaranje pustinja u rijeke...U njegove mislima i riječima je sama priroda, kao duh sveopštih pojava, gdje sve utiče na sve...
          Internet jeste najveća banka podataka, a klik je ključ koji brzo otključava nevidljivu bravu. Nekima je otvorena knjiga u kojima nalaze sve ono što ne mogu u svakodnevnom komuniciranju sa ljudima.
Komjuter je otuđeni centar moći, jer pruža i obrađuje informacije izvan čovjkekovog direktnog uključivanja, bez pounutrenja.
Nasilje preko interneta (poznato kao cyberbullying), smatra se štetnim, kako za pojedinca, tako i za društvo.
         Ono je direktno ili preko posrednika.
Podstiče grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara.
          Može uključivati slanje zlobnih i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica.
           To je neželjena komunikacija u kojoj je identitet počinioca skriven, bez socijalnih kontekstualnih obilježja.
           Internet forumi su najbolje organizovani, jer imaju administratora i modelatora, koji ne bi trebali dozvoliti objavljivanje privatnih podataka sa elemetnima krivičnog djela.
Hakerska grupa ''Anonimus'' radi na uništavanju društvene mreže Facebook (fejzbuk), koju koristi više od 750 miliona ljudi na planeti, sa deset miliona dnevno.
Intenzivirane radnje na uništenju kreću od 5. novembra 2011. godine.
Glavni razlog je loše postavke privatnosti i prodaje informacije o korisnicima vladinim i nevladinim agencijama, kao i pojedincima kojima je u intresu da komromituju svoje konkurente, ali i raznim špekulantim i zlonamjernicima.
           Pojedinci su na Facebooku ostavili više podataka o sebi, nego što i znaju i članovi uže porodice, a oni se lako mogu iskoristiti protiv korisnika.
          Hakeri kažu da je zbog toga Facebook idealnom meta za napad, jer se protivi filozofiji slobodnog interneta.
          Zdrav razum nalaže da nije pametno dijeliti sve podatke na ovoj mreži.
U anketi koja je nedavno provedena u Francuskoj svaki treći ispitanik izjavio je da je imao ljubavnu avanturu na radnom mjestu, ali su one kratkog vijeka.
Atina je grad u kojem ljudi najviše flertuju.
         Prosječni Atinjanin započne 25,7 onlajn flertova mjesečno, što je više nego duplo od ljudi koji žive u Rio de Žaneiru ili Pragu, a neuporedivo više od onih u Parizu, Londonu, Berlinu ili Njujorku.
          Na drugom mjestu je Moskva, dok je Rim na osmom, a Pariz, simbol romantike, tek na 38. mjestu.
Povećanom broju razotkrivanja preljuba doprinijela je društvena mreža na internetu Facebook. On je "krivac" su za jednu petinu razvoda brakova u Sjedinjenim Državama, rekao je predsjednik Američke akademije porodičnih advokata .
            Nevjera dokazanih komunikacijom na internetu 66 posto vezana je za Facebook, 15 posto na Myspace, 5 posto na Twitter a ostatak na manje poznate mreže.
Zavisnost od interneta je psihički poremećaj, koji se manifestuje kao opsesivna želja da se provodi vrijeme na internetu. Osoba provodi mnogo vremena u aktivnostima vezanim za sadržaje na internetu, zanemaruje uobičajene aktivnosti poput druženja, poslovnih obaveza, učenja, kućnih poslova itd. Ima poteškoća da prekine internet aktivnosti, čak i kad sama prepozna da je vrijeme za to. Zavisnost od interneta je tema o kojoj se dosta raspravlja u naučnim krugovima i medijima, ali je njen status i dalje nezvaničan: nije obuhvaćena naučnom klasifikacijom psihičkih poremećaja, tj. dijagnostičkim i statističkim priručnikom za mentalne poremećaje
       Poremećaj je prvi put opisao američki psihijatar Ivan Goldberg, 1995. godine, navodeći osnovne simptome: korištenje interneta izaziva negativno, stresno stanje čovjekove psihe i korištenje interneta čini štetu fizičkom, psihičkom, međuljudskom, društvenom ili ekonomskom statusu čovjeka.
       Strućnjaci kažu da zavisnici od interneta pate od emotivnih bolesti depresije i anksioznosti. Jer im treba oreol zaštite virtuoznog svijeta, kako bi izbjegli neprijatna osjećanja.
         Po njihovim podacima preko 60% ljudi treba liječiti zavisnosti od interneta.
Pored gubitka vremena i iskliznuća sa tekuće trake života, internet uzrokuje ozbiljne probleme u životu, a najčešće bračne nesuglasice praćenih bračnom kugom, a da ne govorimo o ostalim oblicima otuđenja...
        Ko dnevno koristi više od šest sati boravka na internetu, stručnjaci bi ga ''klasifikovali'' kao zavisnika i uputili na liječenje.
         Internet je opijum dvadeset i prvog vijeka! Ona zahvata nesigurne ljude koji ne vladaju sobom, koji ne mogu da pronađu način da utiču na promjenu svoga stanja, već upadaju u virtuozni svijet gdje se osjećaju konforno.
         Zavisnici koriste internet 30 ili 50 sati nedjeljno, kako bi bili vansebni otuđeni od samih sebe, jer je internet grobar prirodne upućenosti čovjeka na čovjeka.
Sa internetom umire briga za druge.
         Od toga slijedi revolucija u psihološko terapeuskoj praksi.
         U istoriji čovječanstva, prijateljstvo se smatralo jednom od najvećih vrijednosti...To pravilo je internet ''otrgao'' od čovjeka, čineći ga ovisnim i vansebnim, jer mu je internet progutao dušu u potrazi za golim činjenicama tuđe pameti, bez istinskih unutrašnjih iskustava.
Zašto?
        Zato što svijet virtuozne realnosti gasi duhovnost podstičući čulnost, a to tetovira dušu čovjeka, ne ostavljajući mjesta za Boga, ali ustupa dušu, progutanu, đavolu.
        Jer, opšte je poznato, da sve što je ljudski duh stvorio, bilo je življe od materijalnog svijeta, jer sve što je nastalo među ljudima nastalo je kroz govor. Ćutnja okamenjuje, mrzi, razara, ne stvara.
         Dokaz da je to tako je da se ni jedna ljubavna veza sa imnterneta nije održala, već se dokazalo proročanstvo Nikolaja Velimirovića ''da će doći (a došlo je) vrijeme u kojem je mržnja ognjena, a ljubav hladna''.

          ''... i, na kraju ''Slava Tebi Bože!''.

30. avgusta - 2. novembra 2011. godine                                                Nedeljko Žugić

Komentari

Re: FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

stepskivuk | 02/11/2011, 19:48

Pratim!

Re: FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

sanjarenja56 | 02/11/2011, 19:26

Nekad mi je stvarno zadovoljstvo da čitam tvoja pisanja!

Ko sam ja?

Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske

BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM

Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.

Objavio je:

1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.

Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:

• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).

Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.

Nagrade:

• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.

Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.

Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.

Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale

e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983

Meni

Pretraži

Kalendar

«	Novembar 2011					»
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

Komentari

Re: FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

Re: FACEBOK - PSIHIČKI VIRUS LJUBAVNE I BRAČNE KUGE

Ko sam ja?

Meni

Pretraži

Kalendar

Najnovije...

Kategorije

Sindikat