PRAZNIM RIJEČIMA PUSTOŠI SE DUŠA!
nedeljkozugic | 17 Novembar, 2011 07:52
| ![]() | ![]() | ![]() |
AUTOR: DOBRILA MAJSTOROVIĆ |
SRIJEDA, 16 NOVEMBAR 2011 21:20 |
Ovo je samo dio scenarija animiranog filma "Patriot", iza kojeg je stala misteriozna Fondacija "Zlatni ljiljan" iz Švedske, čiji je osnovni zadatak, kako je navedeno na njihovoj internet stranici, jačanje filmske produkcije, temeljene na "agresiji na BiH". Navodnu agresiju na BiH, predstavnici Fondacije namjeravaju da obrade kroz ciklus serija, kratkih ili dugometražnih animiranih filmova. Za početak, izabrali su priču o dva "zla Srbina", koji iz čista mira, ničim izazvani, odlučuju da ubiju dva Bošnjaka u nekoj šumi, van sela. Za predsjednika Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih vojnika i nestalih civila, Nedeljka Mitrovića, novi nasrtaj bošnjačke dijaspore na srpski narod u BiH ne predstavlja ništa novo i neočekivano, jer je svima već jasno da Bošnjaci u inostranstvu, uz nesebičnu podršku zvaničnog Sarajeva, nemaju namjeru da prestanu sa iznošenjem netačnih podataka iz bliske nam prošlosti. - Žalosno je što su se ovaj put odlučili da to urade na ovaj način, preko animiranog filma, jer je više nego jasna njihova namjera da i najmlađima, od malih nogu, usade samo jednu stranu priče o ratu u BiH. Po njima, Srbi su izvršili agresiju na BiH, iz čista mira su pucali po civilima, ubijali ljude, ni krive ni dužne, a hrabri i neiskvareni Bošnjaci, sve su to godinama strpljivo podnosili, ne želeći da se bilo kome zamjere - rekao je Mitrović. Prema njegovim riječima, jasno je da u BiH, ali i među bošnjačkom dijasporom, ne postoji iskrena volja i želja da se, radi budućnosti na ovim prostorima, spusti lopta i sagleda suština sukoba, koji je devedesetih godina prošlog vijeka zahvatio ovaj prostor. Mitrović podsjeća da je bar danas, gotovo dvije decenije poslije, došlo vrijeme da se neke stvari prikažu u pravom svjetlu, umjesto što se godinama uporno nastoje sakriti pod tepih. - Bošnjaci ne odustaju od svoje verzije istine o događajima u BiH i silom prilika u to žele da ubijede i mlade generacije, koje tek stasavaju. Recite mi samo, šta da o Srbima misli jedan desetogodišnjak, koji će pogledati taj crtani film - zapitao je Mitrović. Dio krivice, po njegovom mišljenju, snosi i međunarodna zajednica u BiH, koja iz samo njima znanih razloga, uporno drži stranu Bošnjacima, ne mareći za interese druga dva naroda u BiH. Da je to tako, podsjetio je Mitrović, najbolje svjedoči izostanak bilo kakve reakcije nadležnih poslije sve glasnijih zahtjeva predsjednika FBiH,Živka Budimira, za stvaranjem distrikta Posavina. - Pitam se samo šta bi doživio bilo koji srpski predstavnik da je, primjera radi, tako tvrdoglavo insistirao na stvaranju distrikta Sarajevo, iako bi imali legitimno pravo da tražimo nešto tako. Da ništa drugo, svjedoci smo, međunarodna zajednica prstom nije mrdnula ni poslije odbijanja bivšeg federalnog premijera Mustafe Mujezinovićada formira Komisiju za utvrđivanje istine o stradanjima u Sarajevu. Njima je, jednostavno, sve dozvoljeno - kategoričan je Mitrović. Sociolog Ivan Šijaković, mišljenja je da se i danas, deceniju i po od kraja rata u BiH, i dalje sve čini kako bi se suprotnost i borba između vjerskih i nacionalnih grupa prenijela u sve ostale oblasti života, pa i u kulturu. - Nije, izgleda, dovoljna stalna borba u ekonomsko-političkoj sferi, već se prenosi i u kulturni duh, bilo u roman, film i slično. Na ovaj način se mnogo lakše i dublje ulazi u strukturu ličnosti, pogotovo kada su u pitanju djeca - ističe Šijaković. On navodi da je djecu od malih nogu lakše socijalizovati, odnosno učiti ih da osobu druge nacionalnosti doživljavaju kao neprijatelja ili prijatelja. - S etičkog i moralnog stanovišta, ovo je jedna neprijatna situacija, pogrešan način edukacije ljudi, ali i djece. Očito je da je tu loša namjera iskazana, te da takve institucije, mračne sile to i žele - navodi Šijaković, te dodaje da je njima najvažnije da se održi negativan naboj prema drugoj osobi. Šijaković kaže da na ovaj način žele da uključe što više mladih i stvore što više onih, koji žele da eliminišu druge. Ombudsman za djecu RS, Nada Grahovac, ističe da se o uticaju, koji crtani filmovi mogu da imaju na razvoj djece, pogotovo u njihovom najranijem uzrastu, danas veoma malo govori. - Stručnjaci upozoravaju da scene nasilja u crtanim filmovima utiču da djeca postaju tolerantnija prema nasilju, da to shvataju kao nešto normalno. Kasnije oni konfliktne situacije nastoje sami da riješe na isti takav način, pa ispoljavaju agresivno ponašanje. Nasilje u bilo kojem obliku, koje dijete gleda, postaje dio njihovog odrastanja - ističe Grahovčeva. Ona kaže da roditelji danas nisu stručni da prosude o svakom crtanom filmu da li je dobar za njihovo dijete ili nije, čak i stručnjaci teško mogu da razluče. - Neophodno je upozoriti roditelje na važnost uticaja svih medija na djecu i njihovo odrastanje, te da se skrene pažnja i vrtićima, školama kako mogu djelovati i uticati na normalno odrastanje djece - kazala je Grahovčeva, te dodala da djeca nemaju kritičan stav i sve što im se prikazuje, prihvataju kao realnost, te ukoliko im se to ne objasni, nastavljaju da odrastaju tako. Prema njenim riječima, upravo odrastanje uz nasilje, ukoliko se prihvati kao model ponašanja, može da dovede do situacije da to dijete, kada odraste, uzme pušku i počne da ubija sve oko sebe. - Djeca rješavaju svoje situacije onako kako su to naučili u crtanim filmovima i to je njihova poruka. Jednostavno, mora se znati šta naša djeca gledaju, jer nije dovoljno samo uključiti crtani film - navela je Grahovčeva. B. MILAKOVIĆ D. MAJSTOROVIĆ Radnja filma Dvojica Bošnjaka, Jusuf i Mustafa, glavni junaci "Patriota", dok idu prema šumi, pričaju o tome kako nisu pružali nikakav otpor, a očigledno je da su morali da se suprotstave "zlim komšijama Srbima", koji ih, eto, vode na strijeljanje. Po već ustaljenom pravilu, Bošnjaci su uglađeni, sređeni i čisti, dok su četnici, Milan i Jovan čupavi, prljavi i nasilni. Nakon ubistva Mustafe, pojavljuje se njihov spasilac Muhamed, sa snajperom, koji ubija Srbe i spasava Jusufa. Odlaze iz šume, uz konstataciju kako su morali da pruže otpor, te da nikada ne treba da vjeruju komšijama Srbima. Prilika za dobru zaradu Fondacija "Zlatni ljiljan" pozvala je sve zainteresovane da doniraju novac za promociju ovog, ali i svih ostalih filmova. - Takođe, mi vam nudimo reklamni prostor direktno u animiranom film (3D sceni) gdje se može pojaviti vaš logo ili vaše ime, kao i još nekih oblika specijalne reklame - navedeno je na internet stranici. Kao adresa fondacije navedeno je Lilium Bosniacum, Box 3161, 350 43 Växjö, Sweden. |
Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske
BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM
Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.
Objavio je:
1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.
Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:
• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).
Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.
Nagrade:
• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.
Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.
Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.
Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale
e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983
« | Novembar 2011 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 |