PRAZNIM RIJEČIMA PUSTOŠI SE DUŠA!
nedeljkozugic | 06 April, 2010 22:27
ЧОВЈЕК ЈЕ УЗРОК ХАОСА
U svijetu u kojem `ivimo na sve strane se ~uju ekolo{ki krici: sunce sija, ki{a pada, zimi grmi, u jednom danu se promijene sva godi{wa doba, na sjevernom dijelu Zemqine kugle nestaju biqne i `ivotiwske vrste... U sferi dru{tvenih odnosa vlada pravilo: toplo pa hladno, razne igre lukavosti (suprotnih intencija), umjesto da se istina i dobro me|usobno vole, la` i zlo se vole -a ta qubav vodi ~ovje~anstvo u pakao. Nau~nici su u svojim istra`ivawima dosegli ono {to su proroci odavno najavqivali: “U cvije}u nestaje mirisa, u rijeci `ivota, me|u qudima omraza” - Tarabi}i, ili indijska poslovica: “Kada posqedwe drvo bude posje~eno, kada posqedwa rijeka bude zatrovana, kada posqedwa riba bude uhva}ena, samo tada shvati}ete da novac ne mo`e da se jede.”Cvije}e kao da cvili, zbog ~ovjeka zaga|iva~a, kao {to {uma (li{}e) cvili od grubih eksploatatora, koji zahva}eni profiterskom i potro{a~kom groznicom prave grdilo u {umi, ali i pored kamionskih i magistralnih puteva, a ~esto i kraj vodotoka. Krici na sve strane - da ti mozak stane!
[ta ka`u nau~nici
Planetarna ekolo{ka kriza zaokupqa sve vi{e pa`wu nau~nika, koji iz raznih uglova posmatraju diktature nereda u prirodi, koja ni obi~ne qude ne mo`e ostaviti ravnodu{nim. Filozof Viktorio Hesle ka`e: “Jedan od glavnih uzroka ekolo{ke krize sastoji se u tome {to, kao prvo, ne znamo {ta ~inimo, a drugo: i kada nam se saop{te posqedice, ne raspola`emo sistemom pobuda koje bi mogle uticati na promjenu na{eg djelovawa...”
Filozof Hesle smatra da se danas mogu ~initi stvari uz posqedice koje se mogu predvidjeti jedino uz najve}i napor. A za to je potrebna ponuda visokospecijalizovanih pojedinih nau~nika koji beznadno nadma{uju zdrav qudski razum. Ako te posqedice kona~no i do|u do qudske svijesti, uro|eni moralni instinkti vi{e nisu dostupni da bi sprije~ili ~ovjekovo djelovawe, koje }e imati posqedice na velikoj udaqenosti ili u kasnijoj budu}nosti, a o ~ijem negativnom vrednovawu nedovoqno postoji apstraktno racionalno usagla{avawe. Na{a tehnika, danas, ima daqinske posqedice, a qudi koji je opslu`uju jo{ nisu nau~ili po{tivati tradicionalnu qubav prema bli`wem, do qubavi prema dalekome.
Ekologija je - ka`e Hesle - nauka o ku}i. Od raznih fizi~kih ku}a u kojima ~ovjek `ivi ona ima u vidu prostorno najve}u ku}u - na{u planetu Zemqu, koju danas ~ini nerazdvojno jedinstvo prirodnih i kulturnih elemenata. Od idealnih ~ovjekovih ku}a najobuhvatnija je cjelina bitka, predmet filozofije, a ugro`avawe na{e zemaqske ku}e povezano je sa razarawem idealne ku}e.Veliki nau~nik Nikola Tesla, koji je bio pjesnik elektrotehnike i ~ita~ prirodnih zakonitosti, ostavio nam je u nasqe|e refleks kako da opstoji Planeta, ukoliko za to nije ve} odavno kasno, jer smo u dowoj ta~ki ekolo{kog haosa. Formula Teslinog spasonosnog refleksa opstanka planete Zemqe je: “Transformacija ~itave zemaqske kugle u osje}ajno bi}e kroz koje misli sijevaju kao kroz mozak, gdje energija jedne misli mo`e odrediti kretawe cijelog svemira”. Komentar bi bio suvi{an: on se name}e kao odgovor na veliki svijetle}i upitnik - a to je pobjeda vitalne energije istine i dobra, nad destruktivnom energijom la`i i zla, koji planetu vode strelimice u pakao.
Svijet bez {uma
Op{te je poznato da je svjetski fond {uma nepresu{ni izvor kisika. Godi{we atmosferi daje 86 milijardi tona kisika, a apsorbuje 119 milijardi tona ugqen dioksida, {to je spasonosno za planetu Zemqu.Jedno stablo divqeg kestena staro oko 30 godina mo`e zadr`ati 120 kilograma pra{ine i 80 kilograma aerosoli godi{we.
Od 1950. godine do danas nestalo je oko polovinu cjelokupnog {umskog bogatstva svijeta, dok sada{wi gubici dosti`u ~ak 18 miliona hektara posje~enih {uma godi{we.
Sjekire i testere, buldo`deri i vatra obaraju drve}e {irom svijeta mnogo br`e nego {to ih priroda i ~ovjek mogu obnoviti. Takav odnos savremenog ~ovjeka prema {umi dovodi do ogoqavawa ogromnih povr{ina zemqi{ta i prijeti opasnim {irewem pustiwa, ~ije nadirawe sve mawe zaustavqa {ume koje nestaju. Nije te{ko predvidjeti kakve sve posqedice ovo mo`e da ima za budu}u egzistenciju ~ovjeka i `ivot na planeti.U posqedwih 50 godina oko 10 procenata Zemqinog kopna pretvoreno je u pustiwe i sve to uglavnom kao rezultat qudskog pona{awa. Uz pomo} satelitskih snimaka utvr|eno je da svjetski gubici samo u hrani zbog prodora pustiwa dosti`u fantasti~nih 30 milijardi dolara godi{we.
Ukoliko dio planete Zemqe koji su Ujediwene nacije, u svojim analizama, ozna~ile visokim ili veoma visokim procentom dezertifikacije postane pustiwa, u novi milenijum ~ovje~anstvo }e u}i sa pustiwama koje }e se protezati na tri puta ve}em prostoru od sada{wih osam miliona kvadratnih kilometara. Ve} sada se gubi u sukobqavawu sa pustiwom oko {est miliona hektara zemqi{ta. To ne zna~i da sva izgubqena zemqa odmah postaje sli~na Sahari, ali ona pretrpi takve ekolo{ke promjene da ubrzo postane potpuno neupotrebqiva.Iz ove sumorne pri~e o planetarnoj ugro`enosti {uma, bez sumwe, morali bismo izvu}i neophodnu pouku. S obzirom da se kod nas bezdu{no i nekontrolisano uni{tava {uma, a vrlo malo se radi na wenoj za{titi i obnavqawu, imamo dovoqno razloga za ekolo{ku uzbunu koja nikoga ne ostavqa ravnodu{nim.Sve ja mawe pitke vode
Prema najnovijim podacima Instituta za svjetske prirodne resurse iz Va{ingtona, sistemu snabdijevawa pitkom vodom {irom svijeta su do te mjere degradirani da gube svoju sposobnost da odr`avaju qudski, `ivotiwski i biqni svijet na na{oj planeti.
Smawewe tih sistema dove{}e do osjetne nesta{ice vode za qude i utica}e na rapidno istrebqewe brojnih `ivih vrsta na planeti Zemqi. Nau~nici prognoziraju da }e do 2025. godine najmawe 3,5 milijarde qudi u svijetu osje}ati nesta{icu vode.
Uznemiruju}i su najnoviji nalazi o brzom smawewu svjetskih zaliha vode. “Mi koristimo vi{e vode nego {to nam je planeta Zemqa mo`e dati” - ka`e D`onatan La{, iz istra`iva~kog centra Instituta u Va{ingtonu.Samo oko jedan procenat vode na na{oj planeti je pitka voda za qudsku upotrebu! Od toga, na poqoprivredu otpada 93 odsto, ~ime se degradira wen kvalitet zbog upotrebe brojnih hemikalija. Vje{t~ke brane i usmjeravaju}i kanali zahvataju oko 60 posto najve}ih svjetskih rijeka, a zabriwavaju}e brzo se smawuje nivo podzemnih voda, {to sve dramatizuje ionako pesimisti~ku prognozu o mogu}oj velikoj krizi pitke vode na planeti Zemqi Nedeqko @ugi}
Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske
BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM
Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.
Objavio je:
1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.
Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:
• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).
Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.
Nagrade:
• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.
Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.
Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.
Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale
e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983
« | April 2010 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |