Nedeljko Žugić, 1

PRAZNIM RIJEČIMA PUSTOŠI SE DUŠA!

ЕКОЛОШКО ВИЂЕЊЕ УНАПРИЈЕД

nedeljkozugic | 06 April, 2010 22:27

ЧОВЈЕК ЈЕ УЗРОК ХАОСА 

  • Dokazi o uni{tavawu prirode su svuda oko nas.
  • Profiterska i potro{a~ka groznica zadaju smrtonosni udarac prirodi.
  • Cvije}e kao da cvili, dok u wemu nestaje mirisa.
  • Godi{we se na planeti uni{ti 18 miliona hektara {ume, a sve je progresivnije pove}awe procenta poqoprivrednog zemqi{ta koje se pretvara u pustiwu.
  • ^ovje~anstvo koristi vi{e nego {to planeta Zemqa mo`e dati, a to zna~i da }e u skoroj budu}nosti 3,5 milijarde qudi osjetiti nesta{icu vode.
  • Da li je spas u Teslinoj viziji svijeta?

             U svijetu u kojem `ivimo na sve strane se ~uju ekolo{ki krici: sunce sija, ki{a pada, zimi grmi, u jednom danu se promijene sva godi{wa doba, na sjevernom dijelu Zemqine kugle nestaju biqne i `ivotiwske vrste... U sferi dru{tvenih odnosa vlada pravilo: toplo pa hladno, razne igre lukavosti (suprotnih intencija), umjesto da se istina i dobro me|usobno vole, la` i zlo se vole -a ta qubav vodi ~ovje~anstvo u pakao. Nau~nici su u svojim istra`ivawima dosegli ono {to su proroci odavno najavqivali: “U cvije}u nestaje mirisa, u rijeci `ivota, me|u qudima omraza” - Tarabi}i, ili indijska poslovica: “Kada posqedwe drvo bude posje~eno, kada posqedwa rijeka bude zatrovana, kada posqedwa riba bude uhva}ena, samo tada shvati}ete da novac ne mo`e da se jede.”Cvije}e kao da cvili, zbog ~ovjeka zaga|iva~a, kao {to {uma (li{}e) cvili od grubih eksploatatora, koji zahva}eni profiterskom i potro{a~kom groznicom prave grdilo u {umi, ali i pored kamionskih i magistralnih puteva, a ~esto i kraj vodotoka. Krici na sve strane - da ti mozak stane!            

[ta ka`u nau~nici                       

Planetarna ekolo{ka kriza zaokupqa  sve  vi{e   pa`wu nau~nika, koji iz raznih uglova posmatraju diktature nereda u prirodi, koja ni obi~ne qude ne mo`e ostaviti ravnodu{nim. Filozof Viktorio Hesle ka`e: “Jedan od glavnih uzroka ekolo{ke krize sastoji se u tome {to, kao prvo, ne znamo {ta ~inimo, a drugo: i kada nam se saop{te posqedice, ne raspola`emo sistemom pobuda koje bi mogle uticati na promjenu na{eg djelovawa...”   

Filozof Hesle smatra da se danas mogu ~initi stvari uz posqedice koje se mogu predvidjeti jedino uz najve}i napor. A za to je potrebna ponuda visokospecijalizovanih pojedinih nau~nika koji beznadno nadma{uju zdrav qudski razum. Ako te posqedice kona~no i do|u do qudske svijesti, uro|eni moralni instinkti vi{e nisu dostupni da bi sprije~ili ~ovjekovo djelovawe, koje }e imati posqedice na velikoj udaqenosti ili u kasnijoj budu}nosti, a o ~ijem negativnom vrednovawu nedovoqno postoji apstraktno racionalno usagla{avawe.            Na{a tehnika, danas, ima daqinske posqedice, a qudi koji je opslu`uju jo{ nisu nau~ili po{tivati tradicionalnu qubav prema bli`wem, do qubavi prema dalekome.           

Ekologija je - ka`e Hesle - nauka o ku}i. Od raznih fizi~kih ku}a u kojima ~ovjek `ivi ona ima u vidu prostorno najve}u ku}u - na{u planetu Zemqu, koju danas ~ini nerazdvojno jedinstvo prirodnih i kulturnih elemenata. Od idealnih ~ovjekovih ku}a najobuhvatnija je cjelina bitka, predmet filozofije, a ugro`avawe na{e zemaqske ku}e povezano je sa razarawem idealne ku}e.Veliki nau~nik Nikola Tesla, koji je bio pjesnik elektrotehnike i ~ita~ prirodnih zakonitosti, ostavio nam je u nasqe|e refleks kako da opstoji Planeta, ukoliko za to nije ve} odavno kasno, jer smo u dowoj ta~ki ekolo{kog haosa. Formula Teslinog spasonosnog refleksa opstanka planete Zemqe je: “Transformacija ~itave  zemaqske kugle u osje}ajno bi}e kroz koje misli sijevaju kao kroz mozak, gdje energija jedne misli mo`e odrediti kretawe cijelog svemira”. Komentar bi bio suvi{an: on se name}e kao odgovor na veliki svijetle}i upitnik - a to je pobjeda vitalne energije istine i dobra, nad destruktivnom energijom la`i i zla, koji planetu vode strelimice u pakao.              

Svijet bez {uma  

Op{te je poznato da je svjetski fond {uma nepresu{ni izvor kisika. Godi{we atmosferi daje 86 milijardi tona kisika, a apsorbuje 119 milijardi tona ugqen dioksida, {to je spasonosno za planetu  Zemqu.Jedno stablo divqeg kestena staro oko 30 godina mo`e zadr`ati 120 kilograma pra{ine i 80 kilograma aerosoli godi{we.           

Od 1950. godine do danas nestalo je oko polovinu cjelokupnog {umskog bogatstva svijeta, dok sada{wi gubici dosti`u ~ak 18 miliona hektara posje~enih {uma godi{we.           

Sjekire i testere, buldo`deri i vatra obaraju drve}e {irom svijeta mnogo br`e nego {to ih priroda i ~ovjek mogu obnoviti. Takav odnos savremenog ~ovjeka prema {umi dovodi do ogoqavawa ogromnih povr{ina zemqi{ta i prijeti opasnim {irewem pustiwa, ~ije nadirawe sve mawe zaustavqa {ume koje nestaju. Nije te{ko predvidjeti kakve sve posqedice ovo mo`e da ima za budu}u egzistenciju ~ovjeka i `ivot na planeti.U posqedwih 50 godina oko 10 procenata Zemqinog kopna pretvoreno je u pustiwe i sve to uglavnom kao rezultat qudskog pona{awa. Uz pomo} satelitskih snimaka utvr|eno je da svjetski gubici samo u hrani zbog prodora pustiwa dosti`u fantasti~nih 30 milijardi dolara godi{we.           

Ukoliko dio planete Zemqe koji su Ujediwene nacije, u svojim analizama, ozna~ile visokim ili veoma visokim procentom dezertifikacije postane pustiwa, u novi milenijum ~ovje~anstvo }e u}i sa pustiwama koje }e se protezati na tri puta ve}em prostoru od sada{wih osam miliona kvadratnih kilometara. Ve} sada se gubi u sukobqavawu sa pustiwom oko {est miliona hektara zemqi{ta. To ne zna~i da sva izgubqena zemqa odmah postaje sli~na Sahari, ali ona pretrpi takve ekolo{ke promjene da ubrzo postane potpuno neupotrebqiva.Iz ove sumorne pri~e o planetarnoj ugro`enosti {uma, bez sumwe, morali bismo izvu}i neophodnu pouku. S obzirom da se kod nas bezdu{no i nekontrolisano uni{tava {uma, a vrlo malo se radi na wenoj za{titi i obnavqawu, imamo dovoqno razloga za ekolo{ku uzbunu koja nikoga ne ostavqa ravnodu{nim.Sve ja mawe pitke vode           

Prema najnovijim podacima Instituta za svjetske prirodne resurse iz Va{ingtona, sistemu snabdijevawa pitkom vodom {irom svijeta su do te mjere degradirani da gube svoju sposobnost da odr`avaju qudski, `ivotiwski i biqni svijet na na{oj planeti.           

Smawewe tih sistema dove{}e do osjetne nesta{ice vode za qude i utica}e na rapidno istrebqewe brojnih `ivih vrsta na planeti Zemqi. Nau~nici prognoziraju da }e do 2025. godine najmawe 3,5 milijarde qudi u svijetu osje}ati nesta{icu vode.           

Uznemiruju}i su najnoviji nalazi o brzom smawewu svjetskih zaliha vode. “Mi koristimo vi{e vode nego {to nam je planeta Zemqa mo`e dati” - ka`e D`onatan La{, iz istra`iva~kog centra Instituta u Va{ingtonu.Samo oko jedan procenat vode na na{oj planeti je pitka voda za qudsku upotrebu! Od toga, na poqoprivredu otpada 93 odsto, ~ime se degradira wen kvalitet zbog upotrebe brojnih hemikalija. Vje{t~ke brane i usmjeravaju}i kanali zahvataju oko 60 posto najve}ih svjetskih rijeka, a zabriwavaju}e brzo se smawuje nivo podzemnih voda, {to sve dramatizuje ionako pesimisti~ku prognozu o mogu}oj velikoj krizi pitke vode na planeti Zemqi                                                                                                                                                                                Nedeqko @ugi}     

Komentari

Dodaj komentar





Komentar će biti proveren pre nego što se objavi.

Zapamti me

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb