Nedeljko Žugić, 1

Neobične pojave

nedeljkozugic | 07 April, 2010 22:30

Pojava krstova je upozorenje Srbima na zle sile

U Knežini kod Sokoca 1997. godine na Blagovijest, jedan od dvanaest velikih praznika, na svijet je došlo ždrijebe koje je imalo krst na čelu. Šest godina prije toga biljeg krsta se ucrtao na ramenu Vasilija Skopljaka, rođenog na dan Sv. Jovana Posnika 15. 9. 1991. godine u Zenici, ali koji je u to vrijeme sa roditeljima bio izbjeglica u selu Vrapcima, nedaleko od Knežine. To nije slučajno, ali niko nije tražio odgovor na svijetleće upitnike.

Na Romaniju su, po predanju, poslije Kosovske bitke, došli brat Marka Kraljevića Andrijaš i jedan knez, po kome se mjesto nedaleko od izvora rijeke Bioštice nazva Knežina. Na pridošli narod, koji se nije dao u lance vezati, knezov uticaj je bio veliki. Ne zna se tačno ko je od njih dvojice, knez ili Andrijaš, sagradio četrnaest malih i dvije velike crkve, u Knežini i bližo okolini. U to vrijeme Sokolac nije ni postojao. Kada su Turci došli u knežinu, nisu promije nili naziv mjesta (kao što je to bio slučaj sa Turkovićima), ali jesu porušili svih četrnaest crkvica, a crkvu pored rijeke su prepravili u džamiju, a onu drugu, ispod brda Kravarevci, nisu dirali. Godine 1989. je proglašena manastirom, kojije posvećen Svetom Caru Konstatinu i Carici Jeleni, ali i Presvetoj Bogrodici Brzoj Pomoćnici.Opšte je poznato koliki je uticaj crkve na buđenje vjerrskih i nacionalnih osjećanja prije izbijanja rata u bivšoj Bosni i Hercegovini. Na dan osvještenja manastir, oko njega je kružila živa rijeka Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Sijalo se nebo iznad Romanije. Duh Sveti dodirivao je zemlju. Nikakvo čudo – Srbi su ulagali ogromnu duhovnu energiju u Manastiru i oko njega, prislužujuući svijeće neopojanikm žrtvama Drugog svetekog rata. Ta energija, koja je bila zabetonirana u jamama, strujala je oko mmnastirskog zdanja ulazeći duše ljudi pobuđujući u njima nacionalna i vjerska osjećanja. Ta energija se širila Kosovom, Hercegovinom, Bosnom, Kninskoj Krajini, Vojvodini, Crnoj Gori, kao i diqem svijeta gdje god žive Srbi.Sveti Duh je ispisivao tajanstvenu knjigu života i opstojanja Srba. Kao nebeska suza bila mi je duša čista. Smetalo mi je samo što uz crkvenu ikonogrfiju nose sliku jednog lžnog budnika Srba, koji će onako kako sam to upjesmio ''postati obraz naših vrlina i mana, živa trava u proključaloj vodi, Srba koji dišu iz istorije rana, koji vino krvi piju u slobodi''. Oni koji su nosili njegove slike mislili su da kosovski božuri rastu iz njegovih zpaljivih riječi, a ja sam tada zapisao d je on ''zapadno sunce'', koje će slomiti srpsku nacionalnu moć. Učinio je sve ono što nije Sveti Sava, kada je pravoslavlje opsjedala vatikanska najezda i bogumilskla jeres. KRST NA ČELU ŽDRIJEBETA I dâlj i blîz – sve mi je tog aprilskog jutra bilo na dlanu.Da bi dobio odgovor na svijetleće upitnike, kada rješavam neki problem intenzivno razmišljam, kao da su mi misli u pokretu... Iznenadi me Panto Đurić, izbjeglica iz Olova, koji je tjerao krave u polje: ''Ima Boga! Odgovorio sam: ''Ima, više puta sam se uvjerio. Na operaciji u Beigradu, vratio me u život sa vrata pakla''. Panto pridoda: ''Tada se javio samo tedbi, a evo, sad se javlja svima nama!'' Bilo je jutro i na stanici su radnici i učenici čekali autobus. Svi su vidjeli kobilu sa ždrijebetom na čijem čelu se bjelasao krst. Ovjekovječio sam to uz saznanje da je oždrijebljeno na Blagovijesti, sa obilježjem krsta na čelu, u mjestu Knežina, opština Sokolac, a vlasnik je Ljubo Jovanović. Bilo je to upozorenje da se Srbi okrenu sami sebi, oslobađajući se istorijskog grijeha, ako to budu spoznali, ako u sebi pobucde osjećaj milosrđa...Iza toga, našao sam se u manastiru Sveti Petar Cetinjski u Cetinju, načinio sam jedan nesvjestan grijeh. Fotografisao sam ono što nije dozvoljeno...To je bio zajednicki grijeh sto nismo spasili zdrijebe da ga ne pojedu vuci. BILJEG KRSTA NA RAMENU DJEČAKA Poslije povratka iz manastira, na putu od Sokoca prema Knežini zaustavio me čovjek kojeg sam poznavao onoliko koliko i druge ljude iz tih krajeva. Kada je sjeo u sjedište do mene, osjetio sam blagu ugodicu dok je gledao u fotografiju ždrijebeta na čijem čelu je blještao bijeli krst. Vjrovatno je to intenzivnije osjetio od drugih. Rekao mi je: ''Na lijevom ramenu mog sina ima biljeg krsta''. Odgovorio sam mu da idemo do njega kući i da to fotografišem i uzmem neke bliže podatke od njega i njegove žene. Nije imao ništa protiv, čak se radovao što ću to učiniti.Sin se zove Vasilije Skopljaka, rođeno je na dan Sv. Jovana Posnika 15. 9. 1991. godine u Zenici, a nastanjeni su u selu Vrapcima, nedaleko od Knežine. Otac Dobrinko je pravio krstove od tisovine. Imao je naglašen srčani akcenat u govoru i čistotu u ophođenju, koja se lako primjećivala kod ljudi iz tih krajeva.Naseliko se u selo Vrapce na početku rata u Bosni i Hercegovini. Prije rata i prije rođenja sina Vasilija, otišao je na poklonjenje Ostroškom Vasiliju. Ispovijedao se sa jsnom željom da želi da se oženi, dobije sina i vodi miran život. Monah mu je rekao da će mu se želje ostvariti, a da je njegov jedini dug da sinu da ime po manastiru u kojem se ispovidio. Ubrzo se oženio i dobio je sina. Dao mu je ime Vasilije. Prilikom kupanja, majka je primjetila da dijee na lijevom ramenu ima crveni biljeg krsta, sličan onom ukamenjenom, na mjestu gdje se Vasilije Ostroški molio i ukameno ga lijevim kažiprstom.Pojava krstova je upozorenje Srbima na zle sile koje ih okružuju, daleko od slučajnosti, a svako ima pravo da to tumači kako hoće, jer su majstori u različitosti, što dokazuje da su bolji drugima, nego samima sebi.

Nedeljko Žugić

Komentari

Ko sam ja?

Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske

BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM

Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.

Objavio je:

1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.

Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:

• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).

Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.

Nagrade:

• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.

Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.

Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.

Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale

e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983

Meni

Pretraži

Kalendar

«	April 2010					»
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Neobične pojave

Komentari

Ko sam ja?

Meni

Pretraži

Kalendar

Najnovije...

Kategorije

Sindikat