Nedeljko Žugić, 1

Vidovnjak iz Kalinovika Gojko Goša Elez

nedeljkozugic | 08 April, 2010 08:27

VIDOVNJAK KOJI PLETE I GLEDA U KARTE
Gojko Goša Elez, prozorljivac, Kalinovik (selo Šivolji)

       Gojka Elez je rođen 1946. godine. Predviđa budućnost uz pomoć graha i karata mađarica, ali i na osnovu viđenja onoga koji to traži ili ne traži od njega. Sve zavisi da li to osjeti da treba nekome. Sreli smo ga posredstvom Petra Aškrabe Zagorskog, književnika istraživača o porijeklu porodica, krajem avgusta u selu Šivoljima, kod Kalinovika. Selo se nalazi na jugoistočno od Kalinovika, na zagorskoj visoravni. Uz put smo, kao u čudu sreli ženu, ubrađenu, koja ide bosa blatnjavim putem. U namjeri da je fotografišemo, izašli smo iz auta i pitali je za dozvolu. Ona je vrisnula i ubrzala hod dozivajući sina da je zaštiti od napasnika. Odustali smo i produžili do kuće Goše Eleza, praćeni smijehom istraživača Petra Aškrabe Zagorskog, koji je sva svoja istraživanja stavljao u kruti okvir ''tako'' i nikako drugačije.
      Prilaznice kući su neobične, široke i posute šljunkom. Ograda oko kuće je ofarbana, sa kapijom od metalne konstrukcije, ukrašenom toplim bojama. Kuća – kao iz dizdilenda, plijeni pažnju prolaznika: crveni krov, bijela fasadna cigla, satelitska antena, slika belog anđela na pročelju, terase od drvene ograde...Ispred je šuma, pečenjara sa stolovima i stolicama natkrivenim drvenim krovom i dosta kuća i štala.. Tu smo sreli Gojka Eleza, koji ti ne da da stvoriš viziju njegovu kako oko vidi, već kako on hoće da ti indukuje sliku o sebi. Želi da te dodirne psihom. Brz govor, praćen neurotičnim pokretima, odaje osobu koja je previše primala u sebe informacija iz vanjskog svijeta... Meni se, od početka, bez znanja ko sam i šta sam, prisnije obraćao. Sa njim su sjedili neki strani ljudi, za koje smo kasnije saznali da su iz Šapca. Počastio nas je suhim mesom, pićem i kolačima. Sin i neka grupa radnika su vozili sijeno. Pri pomenu ko sam, sjetio se moje prezimenjakinje, koja je radila sa njim u centrali penziono-invalidskog osiguranja u Sarajevu. On je naučio da ''baca karte''. Kada je čuo da sam bivši kalinovački zet, sjetio se da je moja svastika poginula sa mužem i djecom, ali i o posjeti njene sestre njemu i tačno mi je rekao šta je i šta su drugi rekli o meni, kada je pitao za koga je bila udata...
        Drugi put smo ga posjetili u njegovom stanu u Sarajevu. Dočekao nas je ispred stana. Primjetili smo da na nogama ima gumene opanke. U stanu je imao šaroliklo društvo, neke zemljake iz Kalinovika, komšiju Hrvata i komšinicu muslimanku, za koju je šaljivo (čak šarlatanski) govorio da mu je žena. Ona se smijala i spremala kafu i rakiju, bez kompleksa od toga što nam je govorio. On je, dok je razgovarao sa nama, pleo. Izgledao je smiješno i ponosno u isti mah. Te dvije slike se nisu podudarale, ali ni sudarale. Uspio je da u sebi spoji suprotnosti, kao što smo primjetili i kod drugih vidovnjaka i prozorljivaca.

       Pitamo ga: Gošo, ljudi se bave proročanstvima sa ovakvim i onakvim predznacima. Bili smo kod vaše kuće i vidjeli smo čovjeka kojem ste vi pomogli da prepozna ono što ga čeka u budućnosti i izbjegne opasnost. Kako?

       - Našao sam ga na otpadu, kod Mileta Ciganina u Šapcu, gdje sam kupovao dijelove za traktor. Kada sam ga vidio, osjetio sam da mu se može desiti nešto vrlo ružno istu veče. Rekao sam mu da u naredna 24 sata ne bude u autu, jer vidim nešta ružno. Auto je bilo crne boje, bolje marke. Uveče je bombom raznešeno, a četiri su oštećena pored njega. Od tada sam ja njegov drugi Bog. Istina živa... Već trinaest godina, nema dana da me nije nazvao. Vodio me na VMA u Beogradu, na kontrolu, svugdje, svugdje,svugdje... Pomogao mi je u izradu planova za kuću i štalu, dovodio mi majstore da mi rade na gradnji kuće, razvođenju instalacije za struju, slikare, vajare. Čovjek koji mi je naslikao bijelog anđela (anđela Gavrila), umro je od srca, a molio me prije smrti da dođem na šest mjeseci kod njega u Srbiju. Ja obožavam anđela gavrila. To je jedini svetac koji hoda po zemlji i prikazuje se, uništava žene koje jade rade. Kažu da je to jedini svetac moćan za opasne žene, koje rade zlo i nanose zla ljudima i okolini.

      Ima li još takvih slučajeva?

- Ima u Crnoj Gori, Sarajevu, Srbiji, Republici Srpakoj.Ima ih iz Njemačke, Australije. Među njima ima više žena nego muškaraca. Neke se obraćaju što nemaju djece, a neke što nemaju sreće. Jednom iz Lukavice, Glogovcu, sam na slavi rekao: ženu nemoj mijenjati, imaćeš djece, vidim dijete muško, kao da sam ga povio. Ima ljudi koji kažu sve detalje o sebi, a neki vole lagati.

Kako otkrivate ljude, po glasu, po pokretu, uzmahu...?

- Po svemu. Kada sam bio u bolnici, dok je prolazila doktorica, ja sam je vidio kao djevojku. Pitao sam je: jesi li ti te i te žene kćerka? Odgovorila je da jeste. Rekao sam da je ista majka i da sam je poznao po leđima. Ona mu je rekla da to nije tako, već da liči na babu ''golijanku''. Rekao sam joj da liči na Miloša Dragovića, a da joj je baba ''golijanka'' bila malo većoi baksuz. Reklla je da je tako... Ni u jednom muškarcu, ako nije lud i alkoholičar, ne vidim zlo kao što je u većini žena. One su strašno opasne. Gdje god mogu zamućuju kuće, razvaljuju brakove, mrze rodbinu muža... Jesam li pomislio na nekoga, on me je nazvao ili je došao. To je živa istina. Mislim da me mogu mrsiti samo loši ljudi. Ko god me voli, on je dobar i nema za mene ništa ružno da kaže. Nikom ništa ružno nisam učinio. Ja sam u svom selu tako registrovao ljude. Ljudi koji su pakosni znaju mrziti. Kad je rasna i dobra, volim tuđu ovcu i kravu vidjeti. Imam komšiju Noga, koga neću do smrti zaboraviti. Hoće učiniti, nije tijesan, dok drugi nisu takvi; oni bi tre zaklali da mu zgaziš travu koja će se podići.

Nedeljko Žugić

KOMENTARI:

Gojko ja sam Goran Gajic iz Jajca. Za vreme rata sam bio u Kalinoviku i tad smo se upoznali. Dolazio sam vise puta kod Vas i Vase kuce gde ste me Vi i Vasa porodica uvek lepo docekali a ako se secate pomogli ste i mojoj majci koja je vrlo često imala glavobolju ali posle VaŠe pomoći više joj se to nikad nije ponovilo. Voleo bi da ponovo uspostavimo kontakt i da se cujemo pa i vidimo kad nam to bude u prilici. Veliki pozdrav od mene. moja imejl adresa je: goran.grandis@gmail.com Broj telefona 00381-63-369-100

Komentari

Re: Vidovnjak iz Kalinovika Gojko Goša Elez

Strvina | 21/02/2011, 11:34

Uslika li ti išta sa tog puta ?

Ko sam ja?

Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske

BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM

Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.

Objavio je:

1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.

Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:

• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).

Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.

Nagrade:

• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.

Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.

Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.

Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale

e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983

Meni

Pretraži

Kalendar

«	April 2010					»
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30