Nedeljko Žugić, 1

Nedeljko Žugić, književnik i izdavač

nedeljkozugic | 08 April, 2010 08:45

Kulturom se bave stranački miljenici

Glas: Gospodine Žugiću, ko se danas bavi kulturom, kulturnim prilikama i potrebama?

Žugić: Pošto su profiteri, pauci rata, koji su apsurdno ratovali ''pođi, stani, odustani'', uveli pravilo da onesposobljavaju sposobne, devastirali životnu sredinu, tako da je narodu svijest pala unesvijest, predstavnici kulture, kao druge čovjekove prirode, su odojčad istih, odnosno, kulturom se bave stranački miljenici, kako u lokalnim zajednicama, tako i na najvećem nivou.

Glas: Hoćete li biti konkretniji?

         Žugić: Naravno, sve se komplikovano da pojednostaviti, ako čovjek ima zdrav razum i čisto srce. Uzmimo primjer Višegradske staze u Višegradu, Vidovdanskih pjesničkih susreta u Sokocu, Šušnjara u Oštroj Luci, te niz likovnih kolonija, kao i nagradama koje daje Ministarstvo prosvjete i kulture, te skoro svaka kulturna manifestacija. Tu Višegradsku stazu vodi neki paranoik i vječiti direktor Doma kulture – Milan Šušnjar, za koga su Milanko Borovčanin Romsok i Milenko Jevđević glavne violine, koji su svoj ''talenat'' i ''umijeće'' proširili i na Vidovdanske pjesničke susrete u Sokocu, te učešče i na Danima Duška Trifunovića, koja se nedavno održala na Palama. Mene i ne pozivaju, nisam stranački podoban, bez obzira što sam, još u ratu, projektovao i osnovao, mnoge manifestacije.
          Na tim Danima Duška Trifunovića, koje je organizovao direktor Centra za kulturu u Palama Slobodan Kovačević, pozvani su pjesnici po njegovoj volji, bez obzira što je sam Duško insitucija i akademija, a vrhunac nemorala, neznanja i manipulisanja je što je knjizevnu nagradu ,,Duško Trifunovic¨ za životno djelo trebala dobiti najveća živa pjesnikinja srpskog jezika Dara Sekulić, koja je rame uz rame rasla i uzrastala uz Duška. Dara je dobrzala iz daleka, ali Slobodan Kovačević je nagradu dao, uz pomoć brzopoteznih univerzitetskih profesora, Đorđu Sladoju. To je svojevrsni skandal, zamaskiran natpisima u štampi kako je manifestacija potvrda da su Pale veliki grad, kada ima takvu manifestaciju. A takva manifestacija je stvar države, a ne megalomanske samovolje stranačkih podobnika.
          Slobodan Kovačević, SDS-ov kadar, obratio se narodnom poslaniku Snježani Jokić i tadašnjem predsjediku SNSD-a Pale Peri Marinkoviću, kako bi uticali na Irenu Soldat, pomoćnika ministra za kulturu, a i samog ministra Antona Kasipovića, da dobije sredstva za Dane Duška Trifunovića u Palama. I dobio je, kao i sredsdtva za obnovu stolica u sali, čime se SDS kitio u predizbornoj kampanji. Neka je to na dušu Snježani Jokić, Petru Marinkoviću i Ireni Soldat. Tako su dali svojevrstan doprinos kampanji SDS-a, a oni su svi SNSD. To je očito, stameno kao tvrđava. Nema toga koga nevolja tjera da to boje vidi od mene.

         Glas: Je li vas pozvao na tu manifestaciju?

        Žugić: Nije smio, jer je to dio predizbornog marketinga, treba uvući neupućene i slavopojne pisce, kojima ako daš pare začepiš usta. Ja ne spadam u takve pisce, koji su moralne nakaze, dragokupivi i sebeljubivi do besvjesti. U tom gradu, lopovska oligargija SDS-a ne vidi da samobjavio 38 knjiga raznih žanrova, za devet godina od kada živim na Palama. E dobijam dotacije od Skupštine grada i Skupštine opštine Pale. Važan je festival frule i gusle, kojima s stimulišu zablude...

Glas: A kako ste prošli na ovogodišnjem konkursu, koje objvljuje Ministarstvo prosvjete i kulture za izdavačku djelatnost i kulturne manifestacije?

            Žugić: Evo odgovoriću vam šta smo u Uduženju ''Sveti Sava'', kao žestok prigovor napisali Ministru kulture na ovogodišnjem finansiranju javnih potreba u kulturi (izdavačke djelatnosti i kulturnih manifestacija):
Ove godine, nakon slanja veoma uspješnih knjiga na konkurs za sufinansiranje izdavačke djelatnosti, nisamo prošli ni sa jednom knjigom, što je dokaz da se nestručno, neselektivno i pristrasno radi u dodjeli novčanih sredstava, odnosno rada žirija koji samo na osnovu dvije recenzije, bez viđenja djela, daje novčana sredstva. Tako se i ovog puta (2008. godine) dokazalo da recenziju piše svako i da ona nema moralnu i stručnu dimenziju, koje dobro dođu vještim manipulatorima da ''pokupe'' sve nagrade. Pomoćnik ministra Irena Soldat, samo suho paradira kada vodi tu vrstu djelatnosti, a prakse u izdavaštvu ima koliko član udruženja piljara.
          Da nije tako, prošla bi nam ove godine knjiga pjesnika Radislava Ćivše iz Sokoca ''Riječ po riječ'', te zbirka priča Milenka Ivanovića iz Zvornika ''Makadam'' ili naučna studija (pisana četrdeset godina) Petra Aškrabe Zagorskog ''Srbija - Zagorje, Stara srbska prezimena, seobe...)'', koju su recenzirali dr Radoslav Milošević, Rajo Vojinović i još četvorica doktora nauka. Sve to žiri u sastavu Duško Pavulja, Zora Nikitović i Živko Malešević nije predložio za nagrađivanje, što govori o jalovosti rada i da su u samo kao pokriće Ministarstvu da na jeftinnačin zadovoljava pisce. A oni ih, u suštini, zavađaju.
            Isti je slučaj i sa kulturnim manifestcijama. Nama je ove godine prošla manifestacija ''Književnici zajedno'', ali taj novac od minimalnih 1000,00 KM nije dovoljan za nastup 10 književnika samo na jedno mjestu, bez troškova prevoza, hrane, dnevnica...
Zbog toga, ali i zbog nadobijanja novčanih sredstava za naše tri izuzetno dobre knjige, odustajemo od uzimanja sredstava za književnu manifestaciju ''Književnici zajedno'', jer se tim poslom bave nepodobni kadrovi u Ministarstvu prosvete i kulture u Vladi Republike Srpske.

Glas: Kako je stanje u Udruženju knjiiževnika?

Žugić: Neka pisaca makar nikome ne trebali, to je rezultat mog dugogodišnjeg istraživanja, ali pisci su sujetni, imaju prenapuhan ego, što bi rekao Njegoš ''nošeni su strašnom mišlju grudi nadutije''...Udruženje književnika ne funkcioniše, a to najviše odgovara Banjalučkoj podružnici, koja mimo statuta Udruženja književnika ima svoj statut i svoj žiro račun, što je nedopustivo, prema važećim prvnim aktima. Ali, ko te pita, važno je da je tu vječiti Kecman, bolje reći Ketman, koji se samo ketmaniše, kako koja vlast dođe, samo da je njemu nakislo. A nisu ni drugi bolji, on bar radi, hoće, umije...
Ima tu, odgovorno tvrdim kao istražćivač nešta drugo, jer prve slabosti država je pokazala prema piscima. A i kako ne bi kada su državu stvarali pisci koji su narod vodili preko nepostojećeg mosta, od romanijskog tibeta, do Sanskog Mosta koji je pao prije nego što je majka pjesnimka Bore Kapetanovića u selu Podlug upitala pisca ovih redova: ''Šta će biti sa nama...?''

Komentari

Ko sam ja?

Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske

BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM

Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.

Objavio je:

1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.

Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:

• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).

Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.

Nagrade:

• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.

Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.

Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.

Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale

e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983

Meni

Pretraži

Kalendar

«	April 2010					»
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Nedeljko Žugić, književnik i izdavač

Komentari

Ko sam ja?

Meni

Pretraži

Kalendar

Najnovije...

Kategorije

Sindikat