PRAZNIM RIJEČIMA PUSTOŠI SE DUŠA!
nedeljkozugic | 08 April, 2010 09:37
(ili: zašto je srpska istina ukamenjena, tvrda?)
Da su se njemački, američki ili jevrejski interesi poklapali sa srpskim, svi oni koji razaraju, ubijaju, siluju i jedu ljude, bili bi Muslimani ili Hrvati.
Laži putuju poput fotona, brže od svjetlosti. A Srbi brzinom puža, sa ukamenjenom i tvrdom istinom, nastoje dokazati da mediji lažu.
Oni koji su sa brda granatirali Sarajevo, zaboravili su da je ono bilo i ostalo ključ rata i mira. Egzibicionističko informisanje sa Pala u kojem se u dnevniku kaže da je Muslimanima ostala ''fildžan država'', koštao je Srbe u budućnosti više nego da su platili agenciju ''Ruder Fin''. Ali, ko je to mogao dokazati onima koji su državu pravili u oblacima, dok su ranjenicima noge koračaju po podzemnim svjetovima.
Srpski narod u Bosni i Hercegovini, prije početka rata u 1992. godine, prestao je da sluša Radio Sarajevo i Televiziju Sarajevo. Osnovni razlozi su bili:
- sredstva informisanja muslimanskohrvatske koalicije objavljuju informacije kojima skreću originalan smisao dogaćaja, ispuštajući faktografski način prezentacije vijesti;
- izvrtanje smisla, svojstveno je RTV Sarajevo još iz vremena Hamdije, Branka, Tode... Oni su stvorili "progonjene progonitelje" i "obmanute obmanjivače", bolje reći krivce koji se pridruže, iz pričeka, goniocima, govoreći "samo što ga nisam stigao". Tako dželat ispada žrtva;
- pristrasna logika ionako izvrnute svijesti kod Muslimana, koji negiraju sve što je logično;
- RTV BiH je filter koji zadržava istinu, a propušta laži. Kanal laži ima javnu dimenziju, a kanal istine se krije od javnosti. To ide posebnim komisijama, kao i za vrijeme komunističke diktature, na preventivnu cenzuru.
Srbi znaju da muslikmansko-hrvatski mediji vode propagandni rat protiv njih, koristeći se sublimiranim, doziranim informacijama, ali i otvorenim medijskim udarima. Još tada, po ugledu na Hrvate i Albance, bosanski Muslimani su naručili od američke agencije za odnose sa javnošću ''Ruder Fin'' sa sjedištem u Vašingtonu, da vodi informativni rat protiv Srba, kako bi u svjetskom javnom mnijenju izjednačili Srbe sa nacistima. (A Srbi su se borili žešće nego iko drugi protiv nacista) Taj rat je intenzivno vođen od maja do decembra 1992. godine. Operacija dezinformisanja svjetske medijske zajednice tekla je bez greške.Stvar dezinformisanja je jednostavna. Za to ti treba vrlo malo alata, ali dosta vještine da željene vijesti što brže pustiš u promet i da budu prva u elektronskim medijima. Štampani će ih slijediti po inerciji. To su takvi medijski udari da demant nema nikakog efekta. Tehnologija dezinformisanja razrađena je do svake sitnice.
''Stvar je jednostavna, kaže Džems Harf, direktor kompanije 'Ruder Fin'. Potreban ti je telefaks, kompjuter, kartoteka i vješti novinari... Naš posao sastoji se u tome da rasejemo informaciju, da je što je moguće brže pustimo u promet...Ako događaja nema, treba ga izmisliti... Mi nismo plaćeni da budemo moralni, već da ubrzamo tok informacija koje su za nas povoljne...''Tako laži putuju poput fotona, brže od svjetlosti. A Srbi brzinom puža, sa ukamenjenom i tvrdom istinom, nastoje dokazati da mediji lažu. ''A najopasnije su smišljene besmislice'', govorio je srpski Gandi Jovan Rašković, koji je ubijen izunutra i izvana, u Beogradu, od strane strašila koje upotrebljava ljevicu kada zavarava narod, a desicu kada ubija. Da su se njemački, američki ili jevrejski interesi poklapali sa srpskim, svi oni koji razaraju, ubijaju, siluju i jedu ljude, bili bi Muslimani ili Hrvati.Geografski, odnosno etnički, Bosna je premrežena, isprepletana graničnim linijama. Tako je i u informativnom smislu. Srbi su premreženi lažima. Na svu sreću, u tu mrežu se ne hvataju, ali je svjetska javnost uhvaćena u nju. Potvrđuje se staro pravilo, da kada se u Bosni nešto govori suviše glasno, istina se izgovara šapatom. Trebaće dugo vremena da je čuju oni koji su daleko.U zaglušujućoj buci instrument istine je jedvačujan od orkestarskih zvukova nasilja, ali ko navikne čula na njega, kao na muziku harfe, moći će da zaspi kada glavu spusti na jastuk.
U prostorijama Hotela ''Srbija'', 18. aprila 1992 godine, osnovan je Međunarodni pres centar Republike Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. To je trebao da bude istorijski događaj za srpski narod, koji je pod informativnom blokadom, rekao je rukovodilac, dojučerašnji novinar RTV Sarajevo.Centar nije mogao da se održi, jer su svi novinari otišli na Pale, gdje se oblikovalo ratno informisanje, s osluškivanjem kako šuma šumi, s ministrima nizašto, koji su više bili sa svojim ženama nego sa borcima. Zato im se dešavalo, kada su slali vijesti u svijet, odjeci su ih davili, a šišarike su im padala na glavu. Oni koji su sa brda granatirali Sarajevo, zaboravili su da je ono bilo i ostalo ključ rata i mira. Egzibicionističko informisanje sa Pala u kojem se u dnevniku kaže da je Muslimanima ostala ''fildžan država'', koštaće Srbe u budućnosti više nego da su platili agenciju ''Ruder Fin''. Ali, ko će to dokazati ponosnim na mane, koji državu prave u oblacima, dok ranjenicima noge koračaju po podzemnim svjetovima. U prezentaciji informacija, u našim medijima, umjesto faktografskog, kritičkog i konstruktivnog načina, preovladava emotivan i sugestibilan način prezentacije informacija. To je znak da novinari ne znaju da se služe činjenicama, da ih grupišu, klasifikuju, selekcioniraju, predstave, komentarišu. To je opasno, takvi bi bili ''peta kolona'', ''trojanski konji'', za hapšenje ili progon. Tako novinarstvo je dobilo zaštitni znak onih koji su sve gledali izdaleka, a ne izbliza i iznutra.
Kako to da Srbi izgubili medijski rat, kada se zna da su se herojski borili na strani saveznika u oba svjetska rata, dok su se Muslimani i Hrvati borili protiv njihovih saveznika? Hrvati i Muslimani su bili u službi nacista koji su vršili genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima. Kako to da su saveznici podržavali vođu bosanskih Muslimana koji je bio pripadnik ''Handžar divizije'' i koji je 1970. godine objavio ''Islamsku deklaraciju'' u kojoj se zalaže za uspostavljanje islamske države od Maroka do Indonezije?Odgovor je dao majstor dezinformacije agencije ''Ruder Fin'', koja je primila novac i preokrenuo situaciju u Bosni i Hercegovini u korist naručilaca – Muslimana i Hrvata. Iskoristili su nepoznavanje prilika u američkoj javnosti, kao i prećutan blagoslov njene vlade. Bujicu dezinformacija o Srbima, direktor kompanije ''Ruder Fin'' Džems Harf je pustio u svjetske medije uz tri jevrejske organizacije: američko-jevrejski kongres, američko-jevrejski komitet i američko-jevrejsku ligu protiv kleveta. Uzalud Njegova Svetost Patrijarh Pavle govori: ''Kada su dokazi slabi riječi su jake'', kada bubnjevi rata daju ritam lažima koje postaju istina, kada glumac, režiser i književnik Piter Justinov, kao ambasador UNICEF-a kaže: ''Srbi su dvodimenzionalan narod sa žudnjom za prostorom i ideologijom... Njima su potrebni neprijatelji, a ne prijatelji, da bi fokusirali svoje dvodimenzionalne ideje. Život je za njih jednostavna melodija, nikada orkestracija, ili bar prijatna harmonija. Životinje koriste svoje resurse znatno srećnije nego ovi naopaki stvorovi, čija je pripadnost ljudskoj rasi u velikom zakašnjenju''!Nije li ovo rukavica u lice Srbima, a naročito nosiocima vlsti, koji vokle osrednje novinare (prišljamčedne u samu vast), koji pišu onako mkako im namiguje živi nacionalni mit, nego od same budućnosti svojih sunarodnika, čija matrica rađanja, iz dan u dan, biva sve blijeđa i blijeđa!? A srpska istina ukamenjena, tvrda! Od svijeta koji je sahranio ili od Srba koji su majstori razlika, pa im kolektivna svijest pala u nesvijest.Time se dokazuje da nema mira, jer u toj fazi se vrše sveobuhvatne pripreme za rat. Dakle, kako sam rekao u poetsko-filozofskoj monodrami napisanoj u ratu i interpretiranoj: sve je rat!
Nedeljko Žugić
Stručnoj redakciji za književnost Enciklopedije Republike Srpske
BIOGRAFIJA SA BIBLIOGRAFIJOM
Nedeljko Žugić, pjesnik, romansijer, izdavač i novinar, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu (1968), a srednju (1971), Višu socijalnu školu (1978) i visoku - socijalni rad (1982 u Sarajevu. Nadalje se školovao po pravilu ‘‘Koža je ogledalo mozga, kao posvećenik i prosvjetljenik istine, što će naknadno objaviti (opečaćeno djelima)…
Živio je od 1968 do 1995. godine u Sarajevu, a sada živi na Palama.
Radio je u ‘‘Energoinvestu’’ od 1974. do 1992. godine, na raznim poslovima, studirao i pisao uz rad;
Opštini Ilidža 1992 (april, maj, juni), kao urednik lista ‘‘Srpsko slovo’’;
Sarajevsko-romanijski korpus (juli, avgust, septembar), kao urednik lista ‘‘Srpski vojnik’’;
Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993 do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
Zavodu za udžbenike (tada RIZ ‘‘Prosvjeta) i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava, govorio svoju monodramu ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ i fotografisao učenike sarajevsko-romanijsko-drinske regije (preko 10 hiljada);
Od maja 2000. radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa ‘‘Šume’’ u JPŠ ‘‘Šume Republike Srpske’’;
U toku 1993.godine osnivao Udruženje za informativno kulturnu djelatnost ‘‘Sveti Sava’’, a 1998. Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’, (gdje je izdavač i glavni i odgovorni urednik i časopisu ‘‘Glas istoka’’ (od 2008).
Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružice sarajvsko-romanijsko-drinske regije.
Objavio je:
1. ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’ (roman), ‘‘Svjetlost’’, Sarajevo, 1988. godine;
2. ‘‘Baštinski dar’’ (poezija), ‘‘Univerzal’’, Tuzla, 1999. godine;
3. ‘‘Uzlazno padanje’’ (drama), ‘‘Sterijino pozorje’’, Novi Sad, 1999. godine;
4. ‘‘Molitva za mrtve’’ (poezija), RIZ ‘‘Prosvjeta’’, Srpsko Sarajevo, 1993. godine;
5. ‘‘Zbogom Sarajevo’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1996. godine;
6. ‘‘Romanijski soneti’’ (poezija), Udruženje za informativno-kulturnu djeltnost ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1997. godine;
7. ‘‘Ona koje ima’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
8. ‘‘Ode, a da nije poginuo’’ (poetsko-filozofska drama), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 1999. godine;
9. ‘‘Pjevljive priče’’ (poezija za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2002. godine;
10. ‘‘Očevim jezikom’’ (poezija), Zavod za udžbenike i nastava sredstva, Istočno Sarajevo, 2004. godine;
11. ‘‘Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru’’ (dokumentarna hronologoja), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2005. godine;
12. ‘‘Izabrane pjesme’’ (poezija), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
13. ‘‘Roman o Ivani’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2007. godine;
14. ‘‘Sjenke’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2006. godine;
15. ‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2008. godine;
16. ‘‘Jezikom duše’’ (roman), Književni fond ‘‘Sveti Sava’’, Srpsko Sarajevo, 2010. godine.
Član je Udruženja književnika Republike Srspke i Srbije, Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, osnivač Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ i ‘‘Glasa istoka’’ – časopisa za književnost, umjetnot, nauku i društveni život.
Objavljivao je u ‘‘Oslobođenju’’, ‘‘Našim danima’’, ‘‘Licima’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Mostovima’’, ‘‘Stvaranju’’, ‘‘Mladosti’’, ‘‘Energoinvestu’’, ‘‘Životu’’, ‘‘Odjeku’’, ‘‘Književnoj reči’’, ‘‘Književnim novinama’’, ‘‘Oku’’, ‘‘Javnosti’’...
O njegovim knjigama su pisali:
• Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu ‘‘Samoubica objašnjava svoj slučaj’’, ‘‘Naši dani’’, 1988);
• Vladimur Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, ‘‘Javnost’’, 1995);
• Radoslav Samarddžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama ‘‘Molitva za mrtve’’, Oslobođenje 1994);
• Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovnja - o zbirci pjesama ‘‘Romanijski soneti’’, Oslobođenje, 2000);
• Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, Oslobođenje, 2001);
• Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama ‘‘Ona koje ima’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Radoslav Samadžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami ‘‘Ode, a da nije poginuo’’, ‘‘Glas srpske’’, 2002);
• Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2004);
• Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Gls srpske’’, 2004);
• Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Nezavisne novine’’ 2008);
• Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, knjiga književnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu ‘‘Sjenke’’, knjiga kjiževnih kritika ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’ Nedeljka Zelenovića, 2011);
• Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu ‘‘Sjenke’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama ‘‘Izabrane pjesme’’, ‘‘Glas srpske’’, 2007);
• Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Oslobođenje’’, 2001);
• Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama ‘‘Očevim jezikom’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Nezavisne novine’’, 2007);
• Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu ‘‘Roman o Ivani’’, ‘‘Glas srpske’’, 2006);
• Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu ‘‘Sjenke’’, sajt www.svsava.org, 2006);
• Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Petar Aškraba zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011);
• Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu ‘‘Jezikom duše’’, ‘‘Glas istoka’’, 2011).
Zastupljen je u:
• ‘‘Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine’’,
• ‘‘Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine’’ Vladimira Jagličića i
• ‘‘Nasukani na list lirike’’ (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.
Nagrade:
• Nagrada ‘‘Slovo gorčina’’ (1981 i 1982),
• Gordanino proleće (1980),
• Plaketa ‘‘Pjesnik - svjedok vremena’’ za knjigu ‘‘Ona koje ima’’, 2002.,
• Plaketa ‘‘Svetosavlje’’ Trebinje, 2003.,
• Istina o Srbima (Gradiška),
• Književne zajednice ''Jovan Dučić'' za najbolju pjesmu u 2002. godini,
• Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama ‘‘Zbogom Sarajevo’’ 1996.,
• Povelja Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman ‘‘Roman o Ivani’’, 2009.
Projekti:
''Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine'', Ilijaš 1991. godine,
‘‘Vidovdanski pjesnički susreti’’ u Sokocu (od 1993 godine),
Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda ‘‘Sveti Sava’’ (objavilo je 55 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj (‘‘Srpski vojnik’’ - kasnije ‘‘Srspka vojska’’, ‘‘Rat u pjesmi’’ – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ ‘‘Prosvjeta’’ – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
‘‘Književnici zajedno’’,
‘‘Knjižvnici sa prirodom’’,
‘‘Pjesnici u đačkom kolu’’ (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
Informativno-stručnog časopis ‘‘Šume’’,
‘‘Glas istoka’’, časopis za književnot, umjetnost, nauku i ruštveni život,
‘‘Đurđevdnski krst na Romaniji’’ (humanitarna akcija)
‘‘Alter-ego’’ (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se ‘‘skinu’’ sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i drugih pobuna na relacijama koje nisu za javnost.
Piše filmske scenarije (‘‘Druga ruka’’, ‘‘Čuvari predsjednika’’, ‘‘Nema pare bez omare’’, ‘‘Miljacka - rijeka života i smrti’’, ‘‘Život na rukama’’...)
Istražuje sociološko-psihološke fenomene i pojave.
Objavio je traktate jasne do bola: ‘‘Rat mitova’’, ‘‘Kraj trojedne Bosne i Hercegovine’’, ‘‘Kolektivna smrt naroda’’, ‘‘Čovjek je uzrok haosa’’, ‘‘Ko je grobar Srba u BiH’’, ‘‘Kome treba ovakva policija’’, ‘‘Nikolino samo(ubistvo)’’, ‘‘Nepotpisani pečat istine’’, ‘‘Šumska mafija pustoši šume’’,’’Nestanak šuma je krađa budućnosti’’, ‘‘Balvan pukao od opterećenja’’, ‘‘Rat filmskom industrijom’’, ‘‘Neka književnika makar nikome ne trebali’’, ‘‘Samouništenju naroda prethodi kriza kulture’’, ‘‘Sebi fabrike – narodu višak nemanja’’, ‘‘Nestala je krivina udesno’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Prodaja Srebrenice’’, Sodoma i gomora’’, ‘‘Splav koji prokišnjava’’, ‘‘Medijski linč SDS-a’’, ‘‘Nekažnjeni čitač budućnosti’’, ‘‘Pođi-stani-odustani’’, ‘‘Prosjački štap za odlikovane’’, ‘‘Upozorenje Srbia na zle sile’’, ‘‘Višegrdska staza – od svjetske manifestacije do prvatizacije’’, ‘‘Lažljivci koji govore istinu’’, ‘‘Žive rane peku, a srce ne puca’’, ‘‘Vladavina diktature nerada i nereda’’, ‘‘Proizvođači prošlosti – kradljivci budućnosti’’, Najezda loših pisaca’’, Sa Titom energija zablude, poslije Tita strah od budućnosti’’, ‘‘Pazi se, prisluškuju’’, ‘‘Svijest pala u nesvijest’’, ‘‘Infektivan jezik mržnje’’, ‘‘Duhovi zlobe’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, ‘‘ Banke bez fabrika kradu budućnost’’, ‘‘U svetom siromaštvu vlast čeka narodna sačekuša’’, ‘‘Da te nema trebalo bi te izmisliti’’, itd.
Adresa:
Romanijska 87
71420 Pale
e-mail: nedeljko.zugic@gmail.com
http://nedeljkozugic.blog.rs/
Telefoni: +387 (0)57 226-538, +387 (0)65 543-983
| « | April 2010 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||